27 December 2008

Podudarnosti


Ovo je moja slikarska paleta


tragovi
A ovo je crtež koji je uradio moj sin.

Light

22 December 2008

Igra Senke

Počinje bezazleno, u poseti prijateljici koja se porodila. Nisam pošao sam, tu je ceo komšiluk. Tako se moj udeo u razgovoru završio prilično brzo, što mi je dalo dovoljno vremena da primetim igru senke i svetlosti na stepeništu gde smo stajali. Nisam poneo fotoaparat jer je glomazan za ovakve prilike, ali je uz mene mobilni telefon koji je odlično poslužio da se ovo zabeleži. Prvi pa zatim drugi snimak. Sve ostalo postignuto je kolažiranjem.




29 November 2008

Karakteristike uljane boje

Vezivo uljanih boja je ulje, laneno, orahovo, makovo, čisto ili s dodatkom smole, voska, balzama i otapala.

Ulje daje pastu potrebne razmazivosti, suši se sporije od tempere pa se s uljem mogu postići fini prelazi i polutonovi koji se utapaju jedni u druge. Ono što je posebna draž i opšta karakteristika uljane boje je dubinska svetlost. Stoga ulje boji daje dublji ton, transparentnost i sjaj. Kao prednost ove tehnike, ističe se da u procesu sušenja, boje ne menjaju izgled.

Upoređujući ostale štafelajne tehnike poput akvarela, tempere, gvaša ili akrilika, vreme u kom je omogućeno razmazivanje boje je mnogo duže a to omogućuje postizanje mekih bojenih premaza koje su u međusobnom dodiru slivaju jedan u drugi bez otapanja donjih već osušenih slojeva. Sa uljem se može raditi lazurno, pokrivno, pastozno, sjajno ili mat. Starenjem svi tonovi uljanih boja postaju dublji, ali i transparentniji pa se na nekim starijim slikama čak vidi i crtež koji je bio prekriven (pentimenti). Smatra se da dolazi do putovanja veziva na površinu, tzv. “znojenja” (lat. EXUDAT), zbog čega se javlja jača dubinska svetlost.

Ona nije uslovljena samo uljem. Dubinska svetlost boje bitno zavisi i od vrste podloge, kvaliteta apsorbcije, načina gradnje, broja i kvaliteta slojeva ali i od karakteristika određenih pigmenata.
Uljeni premazi s vremenom postaju krti, tamne, pa ako nisu pravilno građeni gotovo sigurno ispucaju. Pojavljuju se pukotine, tzv. krakelure. Kod jako debelih premaza može doći do smežuravanja boje zbog stezanja ulja prilikom sušenja, pa čak i do mrtvila boje (boja postaje mat). Donji porozni premaz upije vezivo iz gornjeg premaza boje zbog čega izgubi sjaj. Zato se prilikom slikanja moraju strogo poštovati pravila da se slika debljim nanosima boje preko tanjih.

Slika se od nanosa siromašnijim uljem prema uljem bogatijim slojevima, “masno preko posnog”.

Slika se, “mokro na mokro”, ili na osušene (na dodir) slojeve boje, nikada na poluosušenu boju.

Ovo ponovo ukazuje na važnost planiranja slikarskog postupka.

Ulje se suši odozgo prema unutra a proces sušenja traje godinama. Ako slika nije pravilno građena dolazi do pucanja ili ljuštenja slojeva slike. Poštujući to pravilo, Ticijan je više meseci čekao da nastavi rad na istom platnu.

Sporo sušenje je u nekim slučajevima mana, da bi se ono ubrzalo upotrebljavaju se sikativi.

Treba ih oprezno koristiti jer velika količina izaziva pucanje premaza. Preporuka je da se sikativi dodaju lazurama i tankim slojevima boje. Dodatak u deblje premaze može izazvati pucanje boje jer se ona suši puno brže na površini nego u unutrašnjosti.

11 October 2008

Slova su lepa

Slovo, glas odštampane strane, može biti čitko i dosadno ili čitko i očaravajuće, u zavisnosti od njegovog izgleda i načina korišćenja. Drugim rečima, ono što zaljubljenici u knjige zovu čitljivost nije sinonim za ono što optičari zovu čitkost.
Čitljivost tipografskog pisma može se uporediti sa zvučnošću ljudskog glasa. Predavač mora svaku reč izgovoriti razgovetno i jasno. Čak i u ograničenom zvučnom spektru leži čitava skala govornih tonova, od onih metalno jednoličnih otezanja do beskrajno fleksibilnih i ubedljivih tonova dobrog govornika.

Beatrice Warde

Sa sajta Tipometar preuzeo sam ovaj izvanredan font Adamant BG autora Vedrana Erakovića.


Font je na ovogodišnjem Grifonu dobio priznanje u kategoriji Tipografsko pismo.
Zbog ličnog iskustva potvrdiću da je zasluženo, postavio sam ga kao podrazumevano na mom računaru.
Sada moji dokumenti pisani ćiriličkim pismom izgledaju besprekorno, lepi su i čitljivi.

Tipometar o ovom fontu kaže sledeće:

Tipometar je pokrenuo projekat čiji je cilj da svima koji žele da koriste ćirilicu na računarima omogući da besplatno dobiju kvalitetna tipografska pisma. Realizaciju ovog projekta podržao je Sekretarijat za kulturu Skupštine grada Beograda, koji je u tu svrhu izdvojio određena sredstva.
Drugi, jednako dobar, takođe besplatan je Resavska BG autora Olivere Stojadinović.

U lepotu se možete uveriti sami.



Svako ko drži do lepog ćiriličkog slova, neka obavezno poseti Tipometar.
Pronaći će mnogo korisnog štiva a verujem i uživati.

23 June 2008

Palingenia longicauda

Ove 2008 , šesnaesti jun je u Kanjiži pomalo jedinstven dan.
panorama-tise
Lenja dama, Tisa, lagano se kreće ušuškana u svom raskvašenom koritu, potpuno spremna da nam se otvori. Iz tog razloga se okupilo stotine ljudi koji opijeno zure u blago ustalasanu vodu.

Tiho i nenametljivo otkriva svoju dugo skrivanu tajnu iz mutne dubine. Pokazuje nam svoje blago, koje je skrivala tri godine – Tiski cvet. Ovu gotovo lirsku atmosferu ubrzo će zameniti eksplozija života i smrti, rađanja i umiranja, fenomen koji se odvija pred vama za samo jedan dan.

Želim da verujem da će još mnogo godina umeti da nadahne mnoge ljubitelje stvarstva.
U poslednjih nekoliko godina ovoj neobičnoj i retkoj pojavi se posvećuje veća pažnja nego ranije.

U kratkom istraživanju ove tematike, upoznao sam se sa projektom „Mapiranje i zaštita staništa tiskog cveta“ u organizaciji Akademskog društva za proučavanje i zaštitu prirode – Novi Sad, predstavljeni na svom veb sajtu Palingenia. Na primeren način provomiše potrebu za njegovom zaštitom. Društvo trenutno broji oko 80 članova, među kojima su studenti prirodnih nauka, diplomirani biolozi, ekolozi, geografi, šumari, fotografi i snimatelji prirode, pedagozi i druge individue profesionalno ili amaterski uključene u proučavanje i zaštitu prirode.




Zašto bi mogao da nas zanima jedan insekt?
O tome se kaže na sajtu Palingenia sledeće:

"Prema fosilnim nalazima zaključeno je da je Palingenia longicauda živela pre 290-350 miliona godina, od Karbona, zbog čega je smatramo tercijernim reliktom. Areal rasprostranjenja je nekada bio mnogo veći; ranije je bila prisutna širom cele Evrope, osim u Mediteranu i na krajnjem severu. U XX veku potpuno izumire u Zapadnoj Evropi i donjem toku Dunava.
Smatra se da je danas ima još jedino u srednjem i donjem toku Tise i nekim tiskim pritokama.
Zbog velike filogenetske starosti ovog reda, neki ih nazivaju živim fosilima."

Bez obzira na kulturni aspekt manifestacije koja se i ove godine organizuje u Kanjiži, više je nego sigurno da je neophodno uraditi mnogo toga na zaštiti Tiskog cveta koji se nalazi na listi ugroženih vrsta. Treba li napomenuti da u Srbiji još uvek nije zaštićen? Dobar razlog da se radi na tome.

Poput mnogih Kanjižana i sam sam ljubitelj prirode i najmanje što mogu je da o tome nešto javno kažem na svom blogu. Nadahnuće nije teško potražiti, pošto posmatranje ovog fenomena ostavlja dovoljno prostora za kreativno izražavanje o ličnim utiscima. Možete mi verovati da je čitav događaj veoma atraktivan. Ako ste ga propustili ove, sledeće godine ne morate, sad kada ste informisani srdačno ste pozvani da ga doživite. Obaveštenja o vremenu cvetanja mogu se pronaći na lokalnom sajtu Kanjiže.

Tu su brojni amaterski snimci koji na svoj način mogu dočarati utisak. A nema razloga da ne pomenem i ovogodišnji video snimak /.wmv formatt-14,5 Mb (u pripremi Csubrilo Zoltan i Ivan Atila) koji je nepažnjom naslovljen samo na jednom jeziku. Srećom da je u pratnji klasična muzika koja ima internacionalnu dimenziju.

Preostaje još jedan video snimak otkriven na youtube koji će vam isti događaj predstaviti na svoj način.

Iz sasvim ličnih razloga nisam želeo da ih postavim na ovu stranicu. Volim kada je čitav događaj u jednom veselijem raspoloženju. Zato preporučujem da odslušate, stari hit u hitroj džez interpretaciji.

13 June 2008

movement

09 June 2008

tools

kasičica

01 March 2008

Anatomija

Upravo izrađujem ilustracije iz anatomije, 70 studija koje će se naći u knjizi koju ću potom pripremiti za štampu. Ovaj predmet mi je tokom studija bio među omiljenima, pa sam ga posećivao dva puta više no što sam bio u obavezi, naravno zajedno sa drugim kolegama. E pa, profesore Bajiću, hvala na savetima, bili su mi od koristi!
Rokovi su veoma kratki pa me čeka još mnogo posla, knjiga izlazi iz štampe krajem marta. Tek da znate. Mene ovakvi poslovi veoma raduju.

28 January 2008

Kako se peče prase

Recept je sledeći:
Kupite prase, popijete jednu rakiju.
Stavite prase u rernu i popijete još 3 rakije čašice.
stavite celzijuse na 175 rerna.
Rakijte još 3 do 4 čašice.
Oprenite krase.
Rakijte još bocu jednu.
Povi pilo na krase.
Čašite..ovaj, još sipajte rakije jednu.
Pecite rakiju još 4 stata.
Izvadite rernu iz prseta, i ohladit eda sepras esačeka…
Uzite rakje jošbocujednu…Isprasite seče…
Stolirajte na sesrvis..jedte…
A…uf…Bogolite se mogu prvo….pa…jedte…
Related Posts Plugin for WordPress, Blogger...